Dio treći: Dodatna oprema

Što zapravo u počecima treba imati od dodatne opreme? Jedan dio opreme koji će vam zasigurno trebati, te koji neće biti potrebno opet naknadno nabavljati ukoliko prelazite na drugi fotoaparat, zasigurno je izvrstan stativ. Za njega valja uložiti novac, jer dobar stativ će vas spasiti mnogo sati rada i ispravljanja grešaka na računalu, čvrst je, a istovremeno lagan, problem zamućenja slike prilikom ručnog držanja kamere je potpuno eliminiran i neophodan je za noćne fotografije, fotografije koje zahtjevaju dugu ekspoziciju te macro fotografije. Za početnike preporučujem nabavljanje Joby Gorillapod (druga slika) stativa, koji je savitljiv i kompaktan i izvrstan za macro fotografije. Za one koji mogu izdvojiti više novca za stativ preporučam Manfrotto (prva slika) stative, a dobra i jeftinija alternativa su HAMA stativi.

Još jedna jako bitna stvar, na koju će mnogi vjerojatno odmahnuti rukom, ali istina je da vam treba izvrsna torba. Osobito ako volite nositi puno opreme sa sobom, treba vam dobra, prostrana torba u koju lako možete utrpati i fotić, ali i veći stativ.

Za fotografe koji imaju mogućnost izmjene objektiva na svojim fotoaparatima ili (D)SLR fotoaparate, bitan dio opreme je i 50 mm prime objektiv. Ovo je objektiv koji se primarno koristi u portretnim fotografijama zbog široke blende i fiksne žarišne duljine, zato jer omogućuje zamućenje pozadine dok subjekt stavlja u oštar fokus, odnosno prvi plan. Time se postiže fokusiranost primarno na subjekt, a ne na ono što se nalazi oko njega. Također vjerno prikazuje subjekt onakvim kakav jest.




Canon EF 50mm f/1.4


Još jedan dobar objektiv bio bi 18-300 mm zoom objektiv. Ovaj objektiv ima više žarišnih duljina, stoga je široko zastupljen u bilo kojoj vrsti fotografije – portretna, macro, modna, arhitektualna fotografija. Posebice se koristi u modnoj industriji zbog svojih svojstava na 85-300 mm, jer se na tim žarišnim duljinama subjekt “sužava”, odnosno postaje uži, baš kao kad subjekt na 18mm-24mm bude "razvučeniji".




Nikkor VR 18-300mm f/3.5-5.6


Još neki dijelovi opreme u koje valja uložiti novac su:

• Vanjska odnosno eksterna bljeskalica (bitna za razne vrste fotografija, posebice portretne - lijevo)
• Razni filteri, posebice ND (Neutral Density) (koji omogućuje dulje ekspozicije za vrijeme dana) i polarizirajući filteri (koji smanjuju dotok svjetlosti, omogućujući slici da bude pravilno eksponirana – posebice potrebni ukoliko morate fotografirati na podnevnom suncu - desno). 

Canon Speedlite 430EX II.




Dijelovi opreme koje možete, ali i ne morate imati su:

Canon EF 180mm f/3.5 L USM Macro

• Cable release (uređaj za daljinsko pritiskanje i otpuštanje okidača na fotoaparatu - lijevo gore) – ukoliko se planirate ekstenzivno baviti noćnom, vremenskom fotografijom ili fotografijom duge ekspozicije, te također i autoportretima.
• Macro objektivi (fotka do)– iznimno skupi, te jedino pametna investicija ukoliko se planirate ekstenzivno baviti tom vrstom fotografije.
• Predleće (Npr. "fisheye" - desno gore) – također izborni dio opreme, dobar za arhitektualnu, pejsažnu  i street fotografiju, a nije ni stran na koncertnoj, odnosno eventnoj fotografiji.
• Telekonverter (lijevo dolje) – bitan ako se želite baviti wildlife* fotografijom.
• Underwater (Waterproof) kućište (desno dolje) - bitan ako se ekstenzivno želite baviti podmorskom fotografijom. Inače, ekstremno skupo i ne baš praktično.

Canon RS40-E3

Nikon AF-S TC-17E II. 1.7x



* Wildlife fotografija - pojam koji označava hvatanje života u divljini u obliku fotografije - divlje životinje, biljke, šume i sl. 

Dio drugi: Priprema fotoaparata za rad

Otvorite udžbenik!

Prva i  najbitnija stavka – Pročitajte upute! Svaki digitalni aparat i mobilni uređaj dolazi sa svojom knjižicom uputa kako se njima koristiti. Nemojte nikako očekivati da ćete na temelju starog fotoaparata znati rukovati novim. Ukoliko proizvođač ne priloži temeljite upute kako koristiti pojedini modul na fotoaparatu, upute sa više informacija možete naći na stranicama proizvođača – i u printabilnoj verziji.
Također želim napomenuti, da i sa profesionalnim fotoaparatom možete dobiti loše slike. Ima jako puno fotografija koje sam vidjela, uslikanih DSLR-om, a da su izgledale isto ili čak lošije nego fotografije uslikane običnim Point and Shoot fotoaparatom.

Ova fotografija je nastala nepažnjom pri prvom korištenju novog fotoaparata – upute nisam pročitala dovoljno dobro, te  je  na fotoaparatu bio upaljen digitalni telekonverter (digitalno zumiranje). Zbog toga je kvaliteta fotografije iznimno loša.
Full resolution: http://fc05.deviantart.net/fs71/f/2014/196/2/b/untitled_by_raining_insanity-d7qs4nm.jpg

Izađite iz zone udobnosti!

Druga stavka na dnevnom redu pripreme – vrijeme je da okrenete taj kotačić s funkcijama sa auto na manual mode (ručni način upravljanja fotoaparatom). U pravilu, u svakom kompaktnom fotoaparatu postoji opcija Macro (zasebna, ne u SCENE postavkama), koja zamjenjuje manual mode – što znači da možete kontrolirati većinu stavki sami (tipa ekspozicija, način fokusa, toplinu/hladnoću fotografije i sl.). Mobiteli s druge strane mogu i ne moraju imati takav zasebni modul, ali se na većini ekspozicija i topli/hladni tonovi mogu mijenjati u postavkama. Ako je ikako moguće, definitivno na vašem fotoaparatu uključite histogram. Histogram je grafički prikaz distribucije tonova u fotografiji. Na ekranu će izgledati u obliku trake, na čijoj su desnoj strani prikazani svi bijeli tonovi, a na lijevoj se nalaze svi crni tonovi. Slika je pravilno eksponirana ukoliko su svi tonovi jednolično raspoređeni po traci. Ukoliko histogram prikaže većinu tonova samo na jednoj od dvije strane, kažemo da je fotografija ili preeksponirana ili nedovoljno eksponirana (presvijetla ili pretamna).

Ukoliko naginju desnoj strani, radi se o
preeksponiranoj (presvijetloj) fotografiji.


















Primjer preeksponirane fotografije


Ukoliko histogram potpuno naginje lijevoj
strani, radi se o nedovoljno eksponiranoj
(pretamnoj) slici:

 Primjer nedovoljno eksponirane fotografije


Ukoliko su tonovi jednako raspoređeni na obje strane histograma, fotografija ima ujednačenu distribuciju tonova, te u nekim slučajevima fotografija će trebati dodatnu korekciju kontrasta kako bi bila potpuna.













Primjer pravilno eksponirane fotografije

Uz histogram, neki fotoaparati također nude opciju pravila trećine (Rule of Thirds) koja sliku na ekranu pomoću mreže od dvije vertikalne i dvije horizontalne crte dijeli na devet polja. Time nastaju četiri sjecišta, odnosno interesne točke, u koje se obično smješta glavni objekt na slici. O tome kako koristiti to pravilo i što ono u fotografiji znači možete naći u lekciji S. Mrganića o kompoziciji.

Za one koji žele više!

Vježba za "jačanje kreativnog oka"

Za "domaći rad" vam dajem jednu vježbu kako bi uvježbali svoje kreativno oko. Vježba će vas natjerati da mislite o tome što fotografirate i kako to fotografirate. 

Uzmite prvi fotić koji vam dođe pod ruku (digitalac, DSLR,  mobitel, bilo što). Vježba traje 15 minuta, a sastoji se od dva dijela. Prvi dio traje 10 minuta. Tokom prvog dijela, sjednite bilo gdje (van ili unutra). Nemojte da vas išta ometa (npr. ne uzimajte mobitel u ruke, ne slušajte glazbu), nego mirno tako sjedite i promatrajte oko sebe; razmišljajte što želite fotografirati. Sigurno će vam za oko zapeti nekakav motiv tokom ovih 10 minuta. Kada vam zapne za oko, približite mu se. Pogledajte ga dobro sa svih strana i nađite kut koji vam odgovara (a ne nužno i kut u kojem ga je najlakše fotografirati). Razmišljajte o postavkama, kako ćete namjestiti fotoaparat da biste uhvatili trenutak baš onako kako ga sad vidite.

Drugi dio traje samo 5 minuta. U tih pet minuta morate uslikati motiv onako kako ste to zamislili u prijašnjih 10 minuta. Fotografirajte ga iz svih kutova koje želite i iskoristite sve ideje koje su vam pale napamet.

Autor: Josipa M.

Dio prvi: Priprema i oprema

Uvod

Iako neki u džepu još nemaju profesionalni DSLR aparat ili barem bridge fotoaparat, to nije izlika da se određena pravila u fotografiji zanemare. Kako obični kompaktni aparati i kamera na mobitelu imaju ozbiljne nedostatke, uvijek valja biti kreativan što se tiče provedbe tih pravila. Stoga je jako bitno da se upoznate s vašim fotoaparatom, kakav god on bio, jer sve ono što naučite na njemu lakše ćete primjeniti pri korištenju profesionalnijih fotoaparata.

S ČIME SVE MOŽETE FOTKATI?

Vrste fotoaparata

Danas je, u moderno doba, moguće napraviti dobre fotografije s bilo kojim mobilnim uređajem. Fotografiranje s iPhoneom danas čak ima zaseban naziv, Iphoneography (spajanjem riječi iPhone i photography). Ipak, mobilne kamere još uvijek ne mogu pružiti ono što pravi DSLR fotoaparat može (izmjena objektiva, mogućnost ručnog kontroliranja gotovo svih programskih i mehaničkih funkcija fotoaparata, ekstremna osjetljivost na svjetlo koja u današnje vrijeme pri visokim brojevima više gotovo da i nema digitalnog šuma, zahvaljujući kvalitetnim i modernim procesorima u fotoaparatu). Fotoaparat možete birati prema bilo kojem kriteriju (ovisno želite li se baviti fotografijom amaterski ili profesionalno, želite li kompaktnost prije glomaznosti ili jednostavnost prije mora mogućnosti). Vrste fotoaparata, odnosno kamera koje možete imati su:


Običan, film/digitalni kompaktni aparat ili Point and Shoot

Početnički te najjeftiniji film ili digitalni medij za fotografiranje.
Današnji “digitalci” mogu čak doći s opcijom spremanja fotografija u RAW* format te imaju dosta opcija za post processing odmah nakon što uslikate fotografiju, te mogućnost fotografiranja s raznim kreativnim filterima, sve brojnije opcije u Scene modulu te sve više opcija koje možete ručno namještati. Također, poneki fotoaparati dolaze s water/shock/freezeproof tehnologijom što omogućava bavljenje dinamičnijim i specijaliziranijim tipovima fotografije (najrašireniji primjer je underwater, odnosno podmorska fotografija).

Primjeri: Nikon Coolpix P-serija, Canon Powershot S-serija, Sony Cybershot serija

* Raw format - "sirovi" format fotografije, koji nije još spreman za printanje ni procesiranje, te zbog toga sadrži više informacija o fotografiji koje se spremanjem u JPEG format gube, te je zato lakše popraviti kvalitetu i nedostatke fotografija koje na običnoj fotografiji JPEG formata ne bi mogli lako ispraviti.


Bridge (prijelazna) kamera

Bridge camera je nešto između digitalnog kompaktnog fotoaparata i DSLR. Od kompaktnih naslijeđuje jednostavnost u dizajnu i praktičnost, a od DSLR-a naslijeđuje kvalitetu slike. Postoje dvije vrste bridge fotoaparata, a dijele se na:

CSC* (Mirrorless) - Kao što samo ime kaže, praktičnost preuzima od običnih digitalaca, a kvalitetu slike od DSLR-a. Glavna razlika između mirrorless i DSLR fotoaparata je upravo u načinu snimanja fotografije. Mirrorless zbog nedostatka zrcala ima povećan senzor, a slika u njemu nastaje na isti način kao u najobičnijem digitalcu (neprestani motion, odnosno video slike na ekranu, dok ne odlučite pritisnuti okidač, te se na taj način fotografija sprema) te većina dolazi samo s elektroničkim tražilom (Live View - slika se projicira samo na ekranu).

Primjeri: Olympus PEN Lite serija, Nikon 1 serija, Sony A-NEX serija

* CSC - Compact System Camera, kompaktni fotoaparat




Ultra (super) zoom CSC - za razliku od mirrorlesa, ovaj tip fotoaparata izgled u većini slučajeva preuzima od DSLR-a, zbog onog što krasi ovaj tip aparata - zoom objektiv sa ogromnim optičkim zoomom. Ultra ili superzoom fotoaparatima se smatraju svi fotoaparati koji se kreću od 14x optičkog zooma.

Primjeri: Nikon Coolpix L-serija, Sony Alpha serija, Panasonic Lumix F-serija




SLR (Single Reflex Lens) fotoaparat


Glavna karakteristika SLR kamere je što se koristi poluautomatsko zrcalo i pentaprizmu (ili pentazrcalo) da bi omogućili fotografu da vide točno ono što će biti zabilježeno na fotografiji. Ono što vidite kroz optičko tražilo ćete i dobiti. U novije vrijeme ovaj sistem se kombinira sa digitalnim senzorom, kako bi se dobile digitalne fotografije - DSLR. Digitalni sistem omogućuje korištenje optičkog tražila uz elektronički (Live View). Veoma je važno ne brkati SLR (film) sa DSLR (digital) kamerama. Fotoaparati koji ne koriste ovakav sustav prikaza slike u tražilu mogu pokazivati značajno drugačiju sliku nego što će biti zabilježena na fotografiji. Zato je ova vrsta fotoaparata najčešće korištena za profesionalne fotografije i fotoreportaže.


Primjeri SLR fotoaparata: Zenit ET, Minolta XD-11
Primjeri DSLR fotoaparata: Canon EOS serija, Nikon D-serija, Pentax K-serija



Fotoaparat za jednokratnu uporabu
Kao što samo ime kaže, ukoliko se nađete u škripcu, na svakom kiosku postoji mogućnost kupnje jednokratnog fotoaparata, naravno sa instaliranom rolom filma. Poneke jednokratne kamere dolaze u waterproof izdanju, što korisniku omogućava i podmorsku (underwater) fotografiju. Postoje naravno i digitalne verzije, no nisu raširene i lako dostupne poput film verzija. Ove verzije fotoaparata su jako popularne kod turista koji posjećuju neko mjesto. Jednokratni aparat se može reciklirati stavljanjem nove role filma i prodajom kao takvog.


Mobilni fotoaparat

U novije vrijeme s pojavom "smartphone" mobilnih uređaja te tableta, sistem na koji ovi mobilni uređaji operiraju (Android ili iOS) prezentira korisniku niz mogućnosti za fotografiju i obradu iste odmah na mobilnom uređaju, u obliku aplikacija. Zbog toga se razvio novi pojam - Phoneography (spajanjem riječi phone i photography), a posebice Iphoneography (koji označava fotografiju nastalu pomoću Iphone uređaja). Kakva je budućnost za mobilnu fotografiju tek se treba vidjeti, no većina se slaže da, kako stvari stoje, u profesionalnijim krugovima ipak nemaju neku svjetliju budućnost.

Autor: Josipa M.